Električna energija dobija se iz vetra pomoću vetrogeneratora koji se sastoje od krakova elise, prenosnog mehanizma, elektrogeneratora, nosećeg stuba i transformatora preko koga se vrši priključivanje na električnu mrežu. Vetrogeneratori počinju da proizvode električnu energiju pri brzinama vetra od oko 3 m/s pa sve do 25 m/s. Ekonomski je isplativa proizvodnja ukoliko vetar duva godišnje preko 2800 sati prosečnom brzinom od preko 6 m/s (jedna godina ima 8760 sati). Da bi se to postiglo potrebno je odabrati pogodnu lokaciju. I pored toga što na nekoj široj lokaciji postoje povoljni uslovi potrebno je i na samoj budućoj lokaciji proveriti brzinu vetra na potrebnoj visini. Brzina vetra zavisi od konfiguracije terena, objekata na tlu i visine. Merenje je potrebno izvršiti minimalno na 10 m visine od tla a preciznije je ako se meri na visini od 30 m ili 50 m. Merenje treba obavljati u toku cele godine pre postavljanja vetrogeneratora da bi se dobila najpreciznija procena količine električne energije koja se može očekivati na predmetnoj lokaciji.
Vetrogeneratori malih snaga od 300 W do 2 kW koriste se za punjenje akumulatora odakle se električna energija primenjuje za razne svrhe. Veći vetrogeneratori su povezani na električnu distributivnu mrežu. Trenutno se u svetu grade vetrogeneratori snaga od 1 MW do 3 MW. Prečnik rotora je i do 120 m, a težina jednog kraka propelera je do 20 tona. Visina stuba na kom se nalazi gondola sa vetrogeneratorom je do 130 m. Ukupna težina kompletnog vetrogeneratora sa stubom je oko 200 t. Na vrlo pogodnim lokacijama bogatim konstantnim i jakim vetrovima podiže se veći broj vetrenjača i takav skup se naziva farma vetrenjača.
Cena malih vetrenjača do 2 kW je preko 1200 evra po kilovatu dok je cana kod velikih vetrenjača, pogotovo ako se gradi više komada na jednoj lokaciji, znatno manja i kreće se oko 700 evra po kilovatu.